Prema Međunarodnoj novinskoj agenciji Ahlul Bayt (ABNA), mehanizam brzog okidanja ili snapback i njegovi efekti na iransku ekonomiju ovih dana se raspravljaju i ispituju u raznim krugovima. Britanija, Francuska i Njemačka - grupa poznata kao Evropska trojka - aktivirale su sankcije UN-a protiv Irana, tvrdeći da brane režim neširenja nuklearnog oružja. Iran je ovu akciju opisao kao potkopavanje diplomatije i naglasio da je oduvijek podržavao i pridržavao se principa dijaloga i pregovora, ali se neće predati ekscesima Zapada. Neki politički posmatrači nazvali su ovu akciju Evropske trojke rezultatom pritiska Sjedinjenih Američkih Država i opisali posljedice aktiviranja mehanizma brzog okidanja za Iran kao mnogo manje vrijedne od propagande i psihološkog ratovanja, koji se ovih dana široko šire u medijima i javnom mnijenju Iranaca.
U tom kontekstu, Marc Fino, viši savjetnik Ženevskog centra za sigurnosnu politiku (GCSP) i bivši glasnogovornik francuskog Ministarstva vanjskih poslova, objasnio je razloge i dimenzije utjecaja aktiviranja mehanizma snapback na Iran i međunarodnu zajednicu u cjelini u intervjuu za novinsku agenciju ABNA, odgovarajući na postavljena pitanja:
ABNA: Iako je iranska delegacija, uključujući predsjednika i posebno ministra vanjskih poslova Abbasa Araghchija, uložila mnogo napora tokom svog prisustva u New Yorku da postigne dogovor s tri evropske zemlje o neaktiviranju mehanizma okidanja, ti napori su ostali bezuspješni. Šta mislite da je razlog za to?
Na ovo pitanje se ne može sa sigurnošću odgovoriti. Jedno objašnjenje je da su Evropljani, koji su 2003. godine započeli pregovore koji su doveli do JCPOA-e iz 2015. godine, bili frustrirani jer nisu mogli spriječiti eskalaciju napetosti između Sjedinjenih Država, koje su izazvale trenutnu krizu povlačenjem iz JCPOA-e 2018. godine, i Irana, koji je 2019. godine postepeno obustavio primjenu ključnih odredbi JCPOA-e kao odgovor na ponovno uvođenje američkih sankcija.
Uprkos izraelskim i američkim napadima na iranski nuklearni program, Evropljani su izrazili zabrinutost zbog nedostatka transparentnosti Teherana u vezi sa zalihama visoko obogaćenog uranijuma, nedostatka inspekcija IAEA i nedostatka pregovora sa SAD-om. Apelovali su na Vijeće sigurnosti UN-a, navodeći takozvano "značajno nepoštivanje" Irana i oslanjajući se na izvještaje IAEA.
ABNA: Iranski ministar vanjskih poslova objavio je da smo postigli sporazum sa tri zemlje o produženju mehanizma za okidanje, ali su se SAD usprotivile i blokirale ovaj sporazum. Kako možemo protumačiti ovaj fenomen?
Nije jasno da li je postignut potpuni sporazum između iranskog ministra vanjskih poslova i Evropljana, vjerovatno zbog nedostatka vremena za razgovor o tačnim uslovima tako složenog razumijevanja. U svakom slučaju, budući da Sjedinjene Države nisu uspjele aktivirati mehanizam za okidanje nakon povlačenja iz JCPOA-e, izvršile su pritisak na Evropljane da to učine. Evropljani su se vjerovatno, kao i prije, nadali da će smirivanje administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa biti efikasno u postizanju diplomatskog rješenja i možda olakšati i prekid vatre u Gazi.
ABNA: Kakav utjecaj mislite da će ponovno uvođenje sankcija Iranu nakon aktiviranja mehanizma za okidanje imati na sam Iran, kao i na EU?
Ovo pitanje će postati jasnije kada JCPOA istekne 18. oktobra. Očigledno je da će ponovno uvođenje prethodnih sankcija UN-a utjecati na iranske nuklearne i raketne programe, ali neće nužno utjecati na njegov izvoz nafte i plina, koji može biti dio jednostranih sankcija koje su nametnule SAD i EU.
Od 2018. godine Iran je razvio načine i sredstva za smanjenje ili neutralizaciju učinaka sankcija, posebno širenjem svoje barter trgovine s Rusijom i nastavkom prodaje nafte i plina glavnim kupcima poput Kine i Indije. U slučaju Evropske unije, povratak sankcija bi svakako bio kontraproduktivan, jer bi obeshrabrio evropske kompanije da trguju s Iranom ili ulažu u njega iz straha da će biti izložene obnovljenim sekundarnim sankcijama od strane Sjedinjenih Država. Osim toga, pregovori između Sjedinjenih Država i Irana, ako budu uspješni, mogli bi navesti Trumpovu administraciju da zloupotrijebi ukidanje sankcija i marginalizira Evropsku uniju u konkurenciji za iransko tržište.
ABNA: Kako nedostatak nezavisnosti evropskih zemalja u donošenju odluka i njihova zavisnost od Sjedinjenih Američkih Država, bilo u odnosima s Iranom, u nepoštivanju nuklearnog sporazuma ili u ratu u Ukrajini, negativno utiče na evropsko društvo?
Istina je da zavisnost Evrope od Sjedinjenih Američkih Država nikada nije bila veća, bilo zbog trgovinskog rata koji je pokrenuo Trump, bilo zbog zahtjeva SAD-a da Evropa poveća svoj vojni budžet kupovinom više američke opreme ili zbog spremnosti SAD-a da odgovornost za rat u Ukrajini prepusti Evropljanima, ali istovremeno, ako Evropa zaključi da više ne treba da računa na učešće SAD-a u osiguravanju svoje sigurnosti, nesumnjivo će težiti većoj nezavisnosti.
ABNA: Kako ocjenjujete budući politički razvoj događaja u vezi s Iranom? Postoji li mogućnost uspjeha diplomatskog procesa ili je na pomolu novi rat?
Ako sudimo po stvarnosti, trebali bismo očekivati da će se na kraju postići mirno diplomatsko rješenje zasnovano na međusobnim ustupcima. Međutim, kao što znamo, u svim taborima postoje ekstremisti i vjeruju da je njihova jedina motivacija konfrontacija, politika moći i vojni pritisak. Zato je važno da se civilno društvo u svim uključenim zemljama mobilizira za mirna i multilateralna rješenja.
Your Comment